Povratak na popis lekcija - kemija 8
Video

Ispitajmo svojstva sapuna i detergenata! Za pokus pripremimo stalak sa šest epruveta, fenolftalein, vodovodnu vodu, otopinu klorovodične kiseline i razrijeđenu 1-postotnu otopinu sapuna i detergenta. Ulijemo otopinu razrijeđenog detergenta u prvu, drugu i treću epruvetu. Nakon toga, u prvu epruvetu dodajmo par kapi fenolftaleina i protresimo sadržaj. Što opažamo? Otopina detergenta poprimila je purpurnu boju. Promjena boje fenolftaleina ukazuje na to da je vodena otopina ovog detergenta jako lužnata. U drugu epruvetu s otopinom detergenta ulijemo otopinu klorovodične kiseline i protresimo. Pogledajmo što se dogodilo s otopinom? Potresanjem, otopina detergenta se zapjenila, što znači da detergent ne reagira s jakom kiselinom. Pogledajmo sada što se događa u trećoj epruveti kada u nju ulijemo vodovodnu vodu i snažno promućkamo. Vodovodna voda se naziva i tvrda voda jer sadrži otopljene soli kalcija i magnezija, prisutne u obliku iona. Meka voda je kišnica jer ne sadrži otopljene mineralne soli, već sadrži malo otopljenih plinova iz atmosfere. Što se dogodilo sa sadržajem u trećoj epruveti? Da li se detergent pjeni u tvrdoj vodovodnoj vodi? Da, i nastaje puno pjene. Možemo zaključiti da detergenti dobro peru u tvrdoj vodi jer ne reagiraju s u njoj otopljenim solima. Načinimo iste pokuse s razrijeđenom otopinom sapuna. Razrijeđenu otopinu sapuna ulijmo u preostale epruvete: četvrtu, petu i šestu. Zatim u četvrtu dodamo nekoliko kapi indikatora (fenolftaleina) i protresemo. Što opažamo? Otopina je i dalje bezbojna, ali se zapjenila uslijed mućkanja. Ponovimo taj pokus ali sa koncentriranijom otopinom sapuna koju ćemo napraviti tako da malo sapuna nastružemo u Petrijevu zdjelicu i poprskamo sa vodom. Sapun se otapa i nastaje zasićena otopina na koju sada kapnemo nekoliko kapi fenolftaleina. Vidimo da je fenolftalein promijenio boju u svijetlo ljubičastu. To dokazuje da vodena otopina sapuna reagira lužnato. Svi smo to barem jedanput osjetili kad nas je sapun tijekom umivanja „pekao“ za oči. Vratimo se sada petoj epruveti s otopinom sapuna u koju ćemo uliti vodovodnu vodu i sve zajedno promućkati. Što opažamo? Otopina se malo zapjenila i malo zamutila. Sapun s otopljenim ionima kalcija i magnezija u vodovodnoj vodi stvara netopljive soli od kojih potječe zamućenje i time gubi moć pjenjenja i pranja.

Nakon što sapun istaloži sve ione u tvrdoj vodi, započinje njegov efekt pranja i pjenjenja. Zato se pranjem u tvrdoj vodi troši više sapuna, nego na primjer, u kišnici koja nema otopljenih soli. Ulijmo još u zadnju epruvetu s otpinom sapuna klorovodičnu kiselinu i protresimo. Otopina se zamuti. Zašto? Sapuni su soli viših masnih kiselina. Jača kiselina, poput klorovodične, istisne slabiju masnu kiselinu iz njene soli. Tako nastaju slobodne, u vodi netopljive masne kiseline, koje zamute otopinu i učine sapun nedjelotvornim za pranje.

Na kraju možemo zaključiti da u tvrdoj vodi detergenti bolje peru od sapuna, pa se zbog toga puno više koriste. Jedini nedostatak detergenata je taj što nisu biorazgradivi poput sapuna, pa zagađuju okoliš.

Svojstva sapuna:

-vodene otopine sapuna su lužnate

-s kalcijevim i magnezijevim ionima iz vode stvaraju netopljive taloge (oni zamute otopinu i čine sloj «prljavštine» na oblozima umivaonika i kada)

-najbolje peru u kišnici, jer ona ne sadrži mineralne soli

Svojstva detergenata:

-vodene otopine detergenata su neutralne

-ovisno o dodanim sredstvima koja se stavljaju radi boljeg pranja, mogu pokazivati i lužnatu i kiselu reakciju

-dobro peru i u tvrdoj i u mekoj vodi (jer ne stvaraju netopljive taloge sa otopljenim kalcijevim i magnezijevim solima)

- peru bolje od sapuna

-većina ih je biološki nerazgradiva

Ljudska koža i kosa blago su kisele (pH = 5,5), dok je otopina sapuna blago lužnata. Stoga, pranjem sapunima dolazi do isušivanja i iritacije kože i kose. Otopine većine detergenata kao što su gelovi za tuširanje, šamponi itd., su neutralni ili blago kiseli (pH = 5,5), te manje isušuju i iritiraju kožu.

Šamponi namijenjeni djeci su također neutralni i manje nadražuju oči i kožu.

Sapunom nije dobro prati vunu, jer oštećuje proteine u njoj, a ni kosu

jer postaje ljepljiva.

U Japanu, gdje su roditelji opsjednuti čistoćom, postoje igrališta za djecu na kojima je zabranjeno nošenje cipela, pijesak je dezinficiran, a kotači kolica za bebe se prije ulaska peru antibakterijskim sapunom. Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da antibakterijski sapuni ništa uspješnije ne uništavaju bakterije od običnih sapuna, a njihova česta upotreba mogla bi čak dovesti do stvaranja bakterija otpornih na antibiotike.

Hidrofobni dio molekule sapuna:

«voli» vodu
«voli» mast
«voli» i mast i vodu

Saponifikacija je proces u kojem iz masti i lužine dobivamo:

kuhinjsku sol i alkohol glicerol
soli masnih kiselina i alkohol glicerol
detergent i alkohol glicerol

Sapuni i detergenti su:

površinski aktivne tvari
površinski ne aktivne tvari
ništa od navedenog

Sapuni nastaju procesom koji zovemo:

polimerizacija
kondenzacija
hidroliza

Sapuni se dobivaju iz:

bjelančevina
ugljikohidrata
masti


Warning: Table './eduvizija/watchdog' is marked as crashed and last (automatic?) repair failed query: INSERT INTO watchdog (uid, type, message, variables, severity, link, location, referer, hostname, timestamp) VALUES (0, 'php', '%message in %file on line %line.', 'a:4:{s:6:\"%error\";s:12:\"user warning\";s:8:\"%message\";s:356:\"Table './eduvizija/accesslog' is marked as crashed and last (automatic?) repair failed\nquery: INSERT INTO accesslog (title, path, url, hostname, uid, sid, timer, timestamp) values('Svojstva sapuna i detergenata', 'node/1756', '', '3.229.118.253', 0, '0kulm1f00fsdetfgtlq9oak0c2', 105, 1582862690)\";s:5:\"%file\";s:69:\"/var/www/eduvizija/htdocs/portal/modules/statistics/statistics.module\";s:5:\"%line\";i:63;}', 3, '', 'http://www.eduvizija.hr/portal/ in /var/www/eduvizija/htdocs/portal/includes/database.mysql.inc on line 135