Povratak na popis lekcija - hrvatski 8
Ponavljanje jezičnog gradiva od 5. do 8. razreda 2. dio
Moraš znati!
REČENICA je skup riječi ili samo jedna riječ kojom prenosimo potpunu obavijest.

Gramatičko ustrojstvo rečenice:
                        Jezgra gramatičkoga ustrojstva rečenice je PREDIKAT.
Predikat... otvara mjesto drugim samostalnim rečeničnim dijelovima:

SP OPO
Ivan nosi knjigu u ruci
subjekt predikatobjekt priložna oznaka
(vršitelj
radnje)
(jezgra
rečenice)
(predmet
gl.radnje)
(okolnost ili
mjesto vršenja
gl.radnje)

Nesamostalni rečenični dijelovi su... atribut i apozicija.


Atribut je pridjev koji pobliže označuje imenicu.

                                  Primjer:

                                         Plavokosa djevojčica trči ulicom.
                                         Atribut


Apozicija je imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu.

                                          Primjer:

                                                 Književnik Šenoa je pisao o Zagrebu.
                                                 Apozicija

Atribut i apozicija mogu pripadati bilo kojem rečeničnom dijelu kao ...
imeničke dopune.
Rečenice mogu biti jednostavne i složene.

Jednostavne rečenice dijele se na:

   a) neproširene

                            Mama kuha.
                               S        P
—neproširene rečenice sastoje se samo od predikata i subjekta.

   b) proširene

                            Mama kuha ručak.
                               S       P       O
—proširene rečenice osim predikata imaju još neke nadopune.

Složene rečenice imaju više predikata.
Složene rečenice mogu biti ... nezavisno složene i zavisno složene.



Nezavisno složene rečenice su složene rečenice ... nastale povezivanjem jednostavnih rečenica pomoću veznika.
U nezavisno složenoj rečenici surečenice su ravnopravne i nezavisne.


Vrstu nezavisno složene rečenice možemo prepoznati po veznicima:
   — sastavni veznici (i, pa, te, ni, niti) - sastavna rečenica
   — rastavni veznik (ili)- rastavna rečenica
   — suprotni veznici (a, ali, nego, već, no)- suprotna rečenica
   — isključni veznici (samo, samo što, jedino, jedino što, tek)- isključna rečenica
   — zaključni veznici (dakle, zato, stoga)- zaključna rečenica




Zavisno složene rečenice su složene rečenice u kojima jedna surečenica može biti samostalna, a druga ne može.

Vrste zavisno složenih rečenica

Predikatna: Ljubav je što u srcu nosiš.
Subjektna: Tko ne sluša šum valova, ne čuje more.
Objektna: Stalno mu je branila što ga je zanimalo.
Atributna: Začula se pjesma koju je najviše volio.
Mjesna: Gdje si ti bila, osjećao se mir.
Vremenska: Kad je on došao, otrčao sam u školu.
Načinska: Pjesmu sam recitirao kako sam najbolje znao.


U zavisno složenim rečenicama vezničku službu uz veznike mogu imati i:
   — prilozikada, gdje, kako
   — odnosne zamjenicetko, što, koji
   — veznički skupovikao da, nakon što



Veznici zavisno složenih rečenica

Predikatna: tko, što, koji ... da
Subjektna: tko, što, koji
Objektna: da, gdje, kad, kako, što, tko
Atributna: koji, što, čiji
Prilozi su nepromjenjive riječi koje se najčešće dodaju glagolima za označivanje mjesta, vremena,
uzroka, načina i količine radnje

PRILOŽNE REČENICE                  

                 odgovaraju na pitanja:            
Mjesna: Gdje? Kamo? Kuda? Odakle?
                    veznici: gdje, kamo, dokle...
Vremenska: Kada? Otkada?
                    veznici: kada, čim, dok, tek što, prije nego
Uzročna: Zašto?
                    veznici: jer, kako, kad, budući da, zato što
Namjerna: S kojom namjerom?
                    veznici: da, kako, neka, samo da
Pogodbena: Pod kojim uvjetom?
                    veznici: ako, kad, li, ukoliko, samo ako
Posljedična: S kojom posljedicom?
                    veznici: da, te
Dopusna: Unatoč čemu?
                    veznici: iako, premda, makar, koliko god
Načinska: Kako?
                    veznici: kako, koliko, kao da, kao što
Složene rečenice prema broju jednostavnih surečenica mogu biti:

a) jednostruko složene
     — sastavljene od ... dviju jednostvanih rečenica.

b) višestruko složene
     — sastavljene od ... triju ili više jednostavnih surečenica.

Vazno
Pravopis je skup dogoverenih pravila (ne zakon) o načinu pisanja u nekom jeziku.

Gramatika proučava način funkcioniranja jezičnih jedinica (ne može se mijenjati kao pravopisna pravila).



     Brzo je trčala po mokrom kolniku.
     Brzo      je trčala      po kolniku      mokrom

     Učenici su ga čekali u holu.
     Učenici      su čekali      ga      u holu

     Pjevačica Ana pjeva lijepe pjesme.
     Pjevačica      Ana      pjeva      lijepe      pjesme



 Maja je svirala na klaviru, a ja sam pjevao.

 Uzmi ili ostavi.

 Kad je otac stigao kući, mi smo već zaspali.

 Trčao sam kako sam najbolje mogao.

 Želim ovo gradivo dobro naučiti, zato ću pažljivo slušati na satu.



    grožđe

    majci

    striče

    Zagrepčanka

    momka

    bezvučni