Povratak na popis lekcija - hrvatski 8
Glasovne promjene
Glas je najmanja jezična jedinica koja se ne može dijeliti.
Glas izgovaramo, a slovo pišemo.
Prema načinu tvorbe glasovi se dijele na:
samoglasnike ili otvornike: a, e, i, o, u
suglasnike ili zatvornike: b, c, d, f, g, h, j, k, l, lj, m, n, nj, p, r, s, š, t, v, z, ž
Samoglasnici su nositelji sloga, ponekad je to i slogotvorno r (vrt, prst, crv...)
Suglasnike dijelimo po: a) mjestu tvorbe
b) načinu tvorbe
3. NEPOSTOJANO A
Glas a koji se pojavljuje samo u nekim oblicima jedne riječi (između završnih suglasnika) naziva se nepostojano a.
Usporedi primjere:
pas — psi
san — sni
borac — borci
bijelac — bijelci
6. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE
Glasovna promjena u kojoj se jednače... dva uzastopna glasa različitog tvorbenog mjesta.
Primjeri:
grozd — grozđe — grožđe
trbuh — trbuhčić — trbuščić
stan — stanbeni — stambeni
prositi — prošnja ( s + nj = šnj )
misao — mišlju ( s + lj = šlj )
kost — koščica ( s + č = šč )
voziti — vožnja ( z + nj = žnj )
trbuh — trbuščić ( h + č = šč )
prehrana — prehrambeni ( n + b = mb )
crn — crmpurast ( n + p = mp )
7. GUBLJENJE SUGLASNIKA
Kada se u riječi, jedan do drugoga, nađu isti suglasnici, jedan se ... gubi.
Primjeri:
bez + zvučan — bezzvučan = bezvučan
od + dati — oddati = odati
bez + značajan — bezznačajan = beznačajan
bez + zubi — bezzubi = bezubi
pred + dvorje — preddvorje = predvorje
Iznimka u govoru i pismu:
najjači, najjužniji, najjadniji
naddržavni
8. ZAMJENA L SA O (VOKALIZACIJA)
Suglasnik l na kraju nekih riječi ili na kraju sloga ... zamjenjuje se samoglasnikom o.
Primjeri:
htjela — htio
anđela — anđeo
posla — posao
pisala — pisao
mislilac — mislioca
predvodilac — prevodioca
Ne provodi se u imenicama na - lac u nominativu jd. ronilac - ronilaca
genitivu mn. donosilac - donosilaca
Glasovne promjene
Glas je najmanja jezična jedinica koja se ne može dijeliti.
Glas izgovaramo, a slovo pišemo.
Prema načinu tvorbe glasovi se dijele na:
samoglasnike ili otvornike: a, e, i, o, u
suglasnike ili zatvornike: b, c, d, f, g, h, j, k, l, lj, m, n, nj, p, r, s, š, t, v, z, ž
Samoglasnici su nositelji sloga, ponekad je to i slogotvorno r (vrt, prst, crv...)
Suglasnike dijelimo po: a) mjestu tvorbe
b) načinu tvorbe
Kada riječ izgovaramo — nižemo glasove jedan za drugim.
Budući da se glasovi razlikuju po različitim obilježjima — izgovor jednog glasa treba prilagoditi izgovoru drugoga.
U tom prilagođavanju dolazi do glasovnih promjena.
Najčešće glasovne promjene su:
1. SIBILARIZACIJA – to je glasovna promjena u kojoj se
suglasnici k,g,h ispred nastavka –i zamjenjuju suglasnicima c,z,s.
Ova glasovna promjena dobila je naziv sibilarizacija
po glasovima koji se zovu sibilanti (piskavci).
Budući da se glasovi razlikuju po različitim obilježjima — izgovor jednog glasa treba prilagoditi izgovoru drugoga.
U tom prilagođavanju dolazi do glasovnih promjena.
Najčešće glasovne promjene su:
1. SIBILARIZACIJA – to je glasovna promjena u kojoj se
suglasnici k,g,h ispred nastavka –i zamjenjuju suglasnicima c,z,s.
Ova glasovna promjena dobila je naziv sibilarizacija
po glasovima koji se zovu sibilanti (piskavci).
Sibilarizacija se ne provodi:
a) u imenicama sa završetkom na: -cka, -čka, -tka, -ga
kocka — kocki
točka — točki
lutka — lutki
papiga — papigi
b) u imenicama koje se upotrebljavaju odmila
seka — seki
koka — koki
c) u nekim osobnim imenicama
Dubravka — Dubravki
Đuka — Đuki
Jasenka — Jasenki
d) u imenicama u kojima imenujemo stanovnice naselja
Zagrepčanka — Zagrepčanki
Varaždinka — Varaždinki
Karlovčanka — Karlovčanki
a) u imenicama sa završetkom na: -cka, -čka, -tka, -ga
kocka — kocki
točka — točki
lutka — lutki
papiga — papigi
b) u imenicama koje se upotrebljavaju odmila
seka — seki
koka — koki
c) u nekim osobnim imenicama
Dubravka — Dubravki
Đuka — Đuki
Jasenka — Jasenki
d) u imenicama u kojima imenujemo stanovnice naselja
Zagrepčanka — Zagrepčanki
Varaždinka — Varaždinki
Karlovčanka — Karlovčanki
2. PALATALIZACIJA – to je glasovna promjena u kojoj se
suglasnici k, g, h ispred nastavka -e, -i zamjenjuju suglsnicima č, ž, š.
Ova glasovna promjena dobila je naziv palatalizacija po
glasovima koji se zovu palatali (č, ž, š, nj, lj).
Palatalizacija se najčešće provodi:
a) u vokativu jednine imenica m.r.
učenik - učeniče
Bog - Bože
duh - duše
b) u prezentu nekih glagola na -ći
pečem - peku (peći)
vučem - vuku (vući)
c) u tvorbi nekih glagola
muka - mučiti
skuga - služiti
suh - sušiti
d) u aoristu nekih glagola na -ći
potekoh - poteče
digoh - diže
Ova glasovna promjena dobila je naziv palatalizacija po
glasovima koji se zovu palatali (č, ž, š, nj, lj).
Palatalizacija se najčešće provodi:
a) u vokativu jednine imenica m.r.
učenik - učeniče
Bog - Bože
duh - duše
b) u prezentu nekih glagola na -ći
pečem - peku (peći)
vučem - vuku (vući)
c) u tvorbi nekih glagola
muka - mučiti
skuga - služiti
suh - sušiti
d) u aoristu nekih glagola na -ći
potekoh - poteče
digoh - diže
3. NEPOSTOJANO A
Glas a koji se pojavljuje samo u nekim oblicima jedne riječi (između završnih suglasnika) naziva se nepostojano a.
Usporedi primjere:
pas — psi
san — sni
borac — borci
bijelac — bijelci
4. JOTACIJA
Jotacija je glasovna promjena u kojoj se ... nepalatalni suglasnik stapa s glasom j u novi palatalni suglasnik.
glad + ju — glađu ( d+j=đ )
drag + ji — draži ( g+j=ž )
vis + ji — viši ( s+j=š )
žut + ji — žući ( t+j=ć )
suh + ji — suši ( h+j=š )
jak + ji — jači ( k+j=č )
brz + ji — brži ( z+j=ž )
mic + jem — mičem ( c+j=č )
puniti — punjen ( n+j=nj )
posoliti — posoljen ( l+j=lj )
Umetnuto l — kada se glas j nađe iza glasova b, p, m, v, između njih se umeće glas l koji se stapa s j u lj.
grm + l + je = grmlje
šib + l + je = šiblje
slom + l + jen = slomljen
Jotacija je glasovna promjena u kojoj se ... nepalatalni suglasnik stapa s glasom j u novi palatalni suglasnik.
glad + ju — glađu ( d+j=đ )
drag + ji — draži ( g+j=ž )
vis + ji — viši ( s+j=š )
žut + ji — žući ( t+j=ć )
suh + ji — suši ( h+j=š )
jak + ji — jači ( k+j=č )
brz + ji — brži ( z+j=ž )
mic + jem — mičem ( c+j=č )
puniti — punjen ( n+j=nj )
posoliti — posoljen ( l+j=lj )
Umetnuto l — kada se glas j nađe iza glasova b, p, m, v, između njih se umeće glas l koji se stapa s j u lj.
grm + l + je = grmlje
šib + l + je = šiblje
slom + l + jen = slomljen
5. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI
Jednačenje suglasnika po zvučnosti je glasovna promjena u kojoj
se ... jednače dva uzastopna glasa različite zvučnosti.
Jednačenje se uvijek vrši po drugom glasu.
Ako je drugi glas bezvučan, i prvi mora biti bezvučan.
Primjeri:
s + bogom = zbogom
Zagreb + čanin = Zagrepčanin
vrabac + ca = vrapca
poljubac N mn. = poljupci
Zvučni glasovi:
b, d, g, dž, đ, ž, z, -, -, -
Bezvučni glasovi:
p, t, k, č, ć, š, s, f, c, h
Jednačenje suglasnika po zvučnosti je glasovna promjena u kojoj
se ... jednače dva uzastopna glasa različite zvučnosti.
Jednačenje se uvijek vrši po drugom glasu.
Ako je drugi glas bezvučan, i prvi mora biti bezvučan.
Primjeri:
s + bogom = zbogom
Zagreb + čanin = Zagrepčanin
vrabac + ca = vrapca
poljubac N mn. = poljupci
Zvučni glasovi:
b, d, g, dž, đ, ž, z, -, -, -
Bezvučni glasovi:
p, t, k, č, ć, š, s, f, c, h
6. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE
Glasovna promjena u kojoj se jednače... dva uzastopna glasa različitog tvorbenog mjesta.
Primjeri:
grozd — grozđe — grožđe
trbuh — trbuhčić — trbuščić
stan — stanbeni — stambeni
prositi — prošnja ( s + nj = šnj )
misao — mišlju ( s + lj = šlj )
kost — koščica ( s + č = šč )
voziti — vožnja ( z + nj = žnj )
trbuh — trbuščić ( h + č = šč )
prehrana — prehrambeni ( n + b = mb )
crn — crmpurast ( n + p = mp )
7. GUBLJENJE SUGLASNIKA
Kada se u riječi, jedan do drugoga, nađu isti suglasnici, jedan se ... gubi.
Primjeri:
bez + zvučan — bezzvučan = bezvučan
od + dati — oddati = odati
bez + značajan — bezznačajan = beznačajan
bez + zubi — bezzubi = bezubi
pred + dvorje — preddvorje = predvorje
Iznimka u govoru i pismu:
najjači, najjužniji, najjadniji
naddržavni
8. ZAMJENA L SA O (VOKALIZACIJA)
Suglasnik l na kraju nekih riječi ili na kraju sloga ... zamjenjuje se samoglasnikom o.
Primjeri:
htjela — htio
anđela — anđeo
posla — posao
pisala — pisao
mislilac — mislioca
predvodilac — prevodioca
Ne provodi se u imenicama na - lac u nominativu jd. ronilac - ronilaca
genitivu mn. donosilac - donosilaca