Povratak na popis lekcija - fizika 8
Video
Promatrajući valove na vodi, uočiti ćemo da su različitih veličina.
Visina brijega vala ili dubina dola vala naziva se amplituda vala i označava slovom A. Udaljenost između dva susjedna brijega ili dola vala, je valna duljina i označava se grčkim slovom λ. Mjerna jedinica za valnu duljinu je metar. Valne fronte međusobno su udaljene jednu valnu duljinu.
Vrijeme potrebno valu da prijeđe put od jedne valne duljine je period vala i označava se T. Mjerna jedinica za period je sekunda. Za vrijeme jednog perioda, čestica sredstva kroz koje se val širi napravi jedan titraj.
Broj bregova ili dolova vala, nastalih u određenom vremenu, naziva se frekvencija vala. Frekvencija vala određena je izvorom i odgovara broju titraja u jedinici vremena. Frekvencija se označava sa f i jednaka je kvocijentu broja bregova, broja dolova ili broja titraja u vremenu:
Mjerna jedinica za frekvenciju je herc, označava se sa Hz, a naziv je dobila po njemačkom fizičaru Hertzu koji je otkrio radiovalove.
Period i frekvencija su obrnuto razmjerne veličine
a
Što je period veći to je frekvencija manja i obrnuto. Ako je frekvencija vala 5 Hz, to znači, da pored promatrača u 1 sekundi prođe 5 bregova ili 5 dolova vala, a val put od jedne valne duljine prijeđe za 1/5 sekunde.
Valovi se kroz sredstvo šire određenom brzinom. Brzina vala jednaka je umnošku valne duljine i frekvencije vala:
Valovi se u različitim sredstvima šire različitim brzinama. Na osnovu te spoznaje, hrvatski geofizičar Andrija Mohorovičić, analizom seizmoloških zapisa potresa u dolini Kupe 1909. godine, otkrio je granicu između Zemljine kore i omotača, nazvanu prema njemu MOHO sloj.
Brzina valova na vodi ovisi o dubini vode - u dubljoj vodi, brzina vala je veća nego u plićoj vodi.
Visina brijega vala ili dubina dola vala naziva se amplituda vala i označava slovom A. Udaljenost između dva susjedna brijega ili dola vala, je valna duljina i označava se grčkim slovom λ. Mjerna jedinica za valnu duljinu je metar. Valne fronte međusobno su udaljene jednu valnu duljinu.
Vrijeme potrebno valu da prijeđe put od jedne valne duljine je period vala i označava se T. Mjerna jedinica za period je sekunda. Za vrijeme jednog perioda, čestica sredstva kroz koje se val širi napravi jedan titraj.
Broj bregova ili dolova vala, nastalih u određenom vremenu, naziva se frekvencija vala. Frekvencija vala određena je izvorom i odgovara broju titraja u jedinici vremena. Frekvencija se označava sa f i jednaka je kvocijentu broja bregova, broja dolova ili broja titraja u vremenu:
Mjerna jedinica za frekvenciju je herc, označava se sa Hz, a naziv je dobila po njemačkom fizičaru Hertzu koji je otkrio radiovalove.
Period i frekvencija su obrnuto razmjerne veličine
a
Što je period veći to je frekvencija manja i obrnuto. Ako je frekvencija vala 5 Hz, to znači, da pored promatrača u 1 sekundi prođe 5 bregova ili 5 dolova vala, a val put od jedne valne duljine prijeđe za 1/5 sekunde.
Valovi se kroz sredstvo šire određenom brzinom. Brzina vala jednaka je umnošku valne duljine i frekvencije vala:
Valovi se u različitim sredstvima šire različitim brzinama. Na osnovu te spoznaje, hrvatski geofizičar Andrija Mohorovičić, analizom seizmoloških zapisa potresa u dolini Kupe 1909. godine, otkrio je granicu između Zemljine kore i omotača, nazvanu prema njemu MOHO sloj.
Brzina valova na vodi ovisi o dubini vode - u dubljoj vodi, brzina vala je veća nego u plićoj vodi.
- A - amplituda vala - visina brijega ili dubina dola
- λ - valna duljina - udaljenost dva dola ili dva brijega vala (m)
- T - period vala - vrijeme u kojem val prijeđe put jednak valnoj duljini (s) ili vrijeme u kojem čestica sredstva napravi jedan titraj
- f - frekvencija - kvocijent broja dolova ili bregova ili broja titraja i vremena
- n - broj titraja, bregova, dolova
- brzina vala ovisi o sredstvu kroz koje se val širi
- u dubljoj vodi brzina vala je veća nego u plićoj vodi
Andrija Mohorovičić istaknuti je hrvatski znanstvenik s područja meteorologije i seizmologije s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Njegove vizionarske misli i ideje došle su do izražaja tek puno kasnije.
1893. godine uveo je mrežu postaja za praćenje nevremena te osnovao postaje za obranu od tuče.
1899. godine izradio je projekt za istraživanje i iskorižtavanje bure.
1901. godine povjereno mu je vođenje meteorološke službe tadašnje Hrvatske i Slavonije koju je podigao na europsku razinu. Početkom 20. stoljeća svoj znanstveni interes usmjerava isključivo seizmologiji. Prvi je u svijetu na osnovu valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, onu koja odjeljuje koru od plašta Zemlje te je ona njemu u čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet.
1893. godine uveo je mrežu postaja za praćenje nevremena te osnovao postaje za obranu od tuče.
1899. godine izradio je projekt za istraživanje i iskorižtavanje bure.
1901. godine povjereno mu je vođenje meteorološke službe tadašnje Hrvatske i Slavonije koju je podigao na europsku razinu. Početkom 20. stoljeća svoj znanstveni interes usmjerava isključivo seizmologiji. Prvi je u svijetu na osnovu valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, onu koja odjeljuje koru od plašta Zemlje te je ona njemu u čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet.