Povratak na popis lekcija - fizika 8
Video
Kada razmišljamo o valovima, prvo se sjetimo valova na vodi. Svakodnevno nas okružuju i mnoge druge vrste valova, kao što su radiovalovi, mikrovalovi, zvuk, valovi potresa i drugi.
Val nastaje tako da izazovemo poremećaj na jednom dijelu nekog sredstva. Na primjer (POKUS 1), uhvatimo jedan kraj užeta i pomičemo ga gore dolje. Pošto su čestice međusobno povezane silama, one povuku za sobom i susjedne čestice i na taj način se izazvani poremećaj širi kroz sredstvo. Mjesto gdje je nastao poremećaj naziva se izvor vala.
Za vrijeme širenja vala nekim sredstvom, čestice toga sredstva gibaju se oko ravnotežnog položaja, odnosno titraju. Titranje je gibanje koje se nakon određenog vremenskog intervala ponavlja po istoj putanji. Primjer titranja (POKUS 2) je gibanje utega obješenog o elastičnu oprugu.
Čestice koje titraju imaju kinetičku energiju, koja se prenosi na susjedne čestice i tako se prenosi kroz čitavo sredstvo. Dakle, valom se prenosi energija titranja.
S obzirom na smjer titranja čestica, razlikujemo longitudinalni i transverzalni val.
Kod longitudinalnog vala, čestice sredstva titraju u smjeru širenja vala (POKUS 3), a val se sastoji od zgušnjenja i razrjeđenja. Kod transverzalnog vala, čestice titraju okomito na smjer širenja vala (POKUS 4), a val se sastoji od bregova i dolova. S obzirom na oblik vala razlikujemo kružni i ravni val.
Izvor kružnog vala je jedna točka (POKUS 5), a val se širi u svim smjerovima. Kružnice koje pokazuju do kuda se val proširio, nazivaju se valne fronte, a pravac koji pokazuje smjer širenja vala, naziva se valna zraka.
Izvor ravnog vala je dio pravca (POKUS 6), a val se širi u jednom smjeru. Valne fronte su paralelni pravci.
Val koji se širi u obliku jednog valnog brijega naziva se pulsni val (POKUS 7), a možemo ga dobiti tako da jedanput snažno pomaknemo kraj zavojnice lijevo-desno.
Val nastaje tako da izazovemo poremećaj na jednom dijelu nekog sredstva. Na primjer (POKUS 1), uhvatimo jedan kraj užeta i pomičemo ga gore dolje. Pošto su čestice međusobno povezane silama, one povuku za sobom i susjedne čestice i na taj način se izazvani poremećaj širi kroz sredstvo. Mjesto gdje je nastao poremećaj naziva se izvor vala.
Za vrijeme širenja vala nekim sredstvom, čestice toga sredstva gibaju se oko ravnotežnog položaja, odnosno titraju. Titranje je gibanje koje se nakon određenog vremenskog intervala ponavlja po istoj putanji. Primjer titranja (POKUS 2) je gibanje utega obješenog o elastičnu oprugu.
Čestice koje titraju imaju kinetičku energiju, koja se prenosi na susjedne čestice i tako se prenosi kroz čitavo sredstvo. Dakle, valom se prenosi energija titranja.
S obzirom na smjer titranja čestica, razlikujemo longitudinalni i transverzalni val.
Kod longitudinalnog vala, čestice sredstva titraju u smjeru širenja vala (POKUS 3), a val se sastoji od zgušnjenja i razrjeđenja. Kod transverzalnog vala, čestice titraju okomito na smjer širenja vala (POKUS 4), a val se sastoji od bregova i dolova. S obzirom na oblik vala razlikujemo kružni i ravni val.
Izvor kružnog vala je jedna točka (POKUS 5), a val se širi u svim smjerovima. Kružnice koje pokazuju do kuda se val proširio, nazivaju se valne fronte, a pravac koji pokazuje smjer širenja vala, naziva se valna zraka.
Izvor ravnog vala je dio pravca (POKUS 6), a val se širi u jednom smjeru. Valne fronte su paralelni pravci.
Val koji se širi u obliku jednog valnog brijega naziva se pulsni val (POKUS 7), a možemo ga dobiti tako da jedanput snažno pomaknemo kraj zavojnice lijevo-desno.
- val - prijenos energije titranja kroz neko sredstvo
- za vrijeme širenja vala čestice sredstva titraju
- vrste valova s obzirom na smjer titranja čestica:
a) longitudinalni
b) transverzalni
b) transverzalni
- kod longitudinalnog vala čestice titraju u smjeru širenja vala
- kod transverzalnog vala čestice titraju okomito na smjer širenja vala
- s obzirom na oblik vala razlikujemo:
a) kružni val
b) ravni val
b) ravni val
- izvor kružnog vala je jedna točka, a val se širi u svim smjerovima
- izvor ravnog vala je dio pravca, a val se širi u jednom smjeru
Tsunami je japanska riječ koja u prijevodu znači "val iz luke". Tsunami ili plimni val nastaje kao posljedica podvodnog potresa. Val se kreće velikom brzinom koja često prelazi i 750 km/h u dubokoj vodi. Dolaskom u pliću vodu val usporava zbog trenja sa dnom što dovodi do gomilanja vode u gornjem dijelu vala,. Visina vala pri dolasku na obalu često prelazi i 30 metara.