Osjetilo sluha i ravnoteže

Osjetlio sluha čine uši, slušni živci i središte za sluh u velikom mozgu. Osjetilom sluha primamo zvučne informacije iz okoliša koje se prenose titranjem zraka, odnosno zvučnim valovima.

Uho je organ koji prima zvučne podražaje i pretvara ih u živčane impulse koji se zatim preko slušnih živaca prenose do središta za sluh u sljepoočnom dijelu velikog mozga. Uši su smještene sa strane glave što nam omogućuje određivanje smjera iz kojeg dolazi zvuk.

Uho je građeno od vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha. Vanjsko uho čine uška ili ušna školjka i slušni kanal ili zvukovod na čijem je kraju bubnjić - opna koja dijeli vanjsko od srednjeg uha.

Srednje uho smješteno je u šupljini kostiju lubanje te je ispunjeno zrakom koji preko Eustahijeve cjevčice dolazi iz ždrijela.
Ono se sastoji od tri sitne kosti: čekića, nakovnja i stremena, koje su međusobno povezane zglobovima. Čekić se prislanja na bubnjić, a stremen na pužnicu, koja pripada unutarnjem uhu.

Osim pužnice, u unutarnjem uhu nalaze se dva mjehurića i tri polukružna kanalića, koji služe kao osjetilo ravnoteže. Pužnica je ispunjena tekućinom i sadrži osjetilne slušne stanice. One su povezane sa živčanim vlaknima koja čine slušni živac koji provodi podražaj do središta za sluh u velikom mozgu.

Ušna školjka usmjerava zvučne valove prema zvukovodu i dalje prema bubnjiću koji uslijed toga zatitra. Titranje bubnjića prenosi se na čekić, a preko zglobova dalje na nakovanj i stremen. Titranje stremena prenosi se preko ovalne opne na tekućinu kojom je ispunjena pužnica. Gibanje tekućine u pužnici podražuje osjetilne slušne stanice koje titranje pretvaraju u živčani impuls kojeg prenose na živčana vlakna slušnog živca. Slušni živac prenosi informaciju o primljenom zvuku do središta za sluh, gdje se primljena informacija obrađuje i oblikuje u slušni osjet.

Naše uho čuje zvučne frekvencije u rasponu od 16 do 20 000 herca, a najbolje čuje frekvencije u području između 2 000 i 4 000 herca. Frekvencija označava broj titraja, u ovom slučaju zraka, u sekundi, a mjerna jedinica za frekvenciju je herc (Hz).

Dva mjehurića i tri polukružna kanalića smještena u blizini pužnice imaju ulogu osjetila za ravnotežu i orijentaciju tijela u prostoru. Ispunjeni su sluzavom tekućinom i sadrže osjetilne stanice s dlačicama. U mjehurićima se nalaze još i kristalići vapnenih soli uklopljeni u gušću kašastu tvar i položeni iznad sloja osjetilnih stanica s dlačicama. Gibanje tekućine, i kristalića u mjehurićima, nastalo promjenom položaja glave i tijela podražuje osjetilne stanice s dlačicama koje podražaj pretvaraju u živčani impuls. On se putem vlakana ravnotežnog živca prenosi do središta za ravnotežu u malom mozgu. Osjetilne stanice u polukružnim kanalićima osjetjive su na podražaje nastale naginjanjem, vrtnjom i okretanjem glave ili tijela, dok su osjetilne stanice u mjehurićima podražene gibanjem tijela naprijed - natrag ili gore - dolje.


Bolesti i poremećaji osjetila za sluh

Nagluhost je djelomičan gubitak sluha, a najčešće se javlja u starijih ljudi uslijed promjena u građi i pokretljivosti košćica srednjeg uha. Može nastati i kao posljedica neliječene upale srednjeg uha.

Gluhoća je potpuni gubitak sluha. Može biti posljedica urođenih nedostataka u građi i funkciji uha, slušnog živca ili središta za sluh. Gluhoća može biti uzrokovana promjenama u građi i pokretljivosti bubnjića i slušnih košćica, promjenama u pužnici, slušnom živcu ili središtu za sluh. Te promjene posljedica su različitih infekcija ili bolesti, fizičkih ozljeda ili izloženosti buci.

Izloženost buci izrazito štetno djeluje na osjetilo sluha. Dugotrajna izloženost buci kao i iznenadni, vrlo glasni zvukovi, uzrokuju trajna oštećenja uha i slušnog živca koja mogu dovesti do nagluhosti i gluhoće. Jačina zvuka mjeri se decibelima (dB). Jačina zvuka u zatovrenom prostoru noću iznosi oko 20 dB. Buka uličnog prometa kod zatovrenog prozora iznosi oko 70 dB, a buka u kafićima i doskotekama često prelazi 100 dB. Svakodnena izloženost buci jačoj od 90 dB uzrokuje trajna oštećenja sluha. Zbog toga je potrebno izbjegavati bučne prostore, a na radnim mjestima koja zahtijevaju izloženost buci, potrebno je zaštititi radnike posebnom opremom.