Mišići

Mišići služe pokretanju tijela i čine gotovo polovicu njegove mase. Razlikujemo tri vrste mišićnog tkiva: poprečno-prugasto, srčano i glatko. Poprečno-prugasto mišićno tkivo dobilo je ime po naizmjeničnim tamnim i svjetlim poljima koja uočavamo promatrajući vlakna pod mikroskopom. Svako mišićno vlakno je ustvari mišićna stanica koja sadrži više jezgara i izduženog je oblika. Poprečno-prugasto mišićno tkivo izgrađuje mišiće koji služe pokretanju, mogu se brzo stezati i opuštati i pod kontrolom su naše svijesti. Srčano mišićno tkivo građeno je od mišićnih vlakana koja također imaju poprečno-prugasti izgled, ali su međusobno povezana i njihov rad nije pod utjecajem naše svijesti. Glatko mišićno tkivo građeno je od nešto manjih stanica vretenastog oblika s jednom jezgrom. Ono izgrađuje stijenke probavnih organa, mokraćnog mjehura i dr. i nije pod kontrolom naše svijesti.

Mišići trupa i udova najčešće imaju vretenast oblik. Za kosti su pričvršćeni tetivama i obavijeni su mišićnom ovojnicom od vezivnog tkiva. Mišić je sastavljen od većeg broja snopića između kojih se nalazi vezivno tkivo. Svaki snopić građen je od većeg broja mišićnih vlakana, odnosno izduženih stanica s više jezgara i poprečno-prugastog izgleda. Mišići su opskrbljeni krvnim žilama koje donose hranjive tvari i kisik te živcima koji podražuju mišićna vlakna. Mišić se na jednom kraju može račvati u više "glava" pomoću kojih je pričvršćen na kost pa ga nazivamo dvoglavi, npr. dvoglavi mišić lista, troglavi, npr. troglavi mišić nadlaktice, ili četveroglavi mišić, npr. četveroglavi mišić bedra. Mišići mogu imati i kružni oblik, npr. kružni mišić usta.

Mišići se odlikuju elastičnošću i podražljivošću. Živčani sustav regulira rad mišića putem živaca čiji završeci podražuju mišićna vlakna. Mišići na podražaj regiraju stezanjem pri čemu se skrate i nabreknu. U opuštenom se stanju opet izdužuju. Pri pokretanju različitih dijelova tijela različiti mišići često djeluju suprotno jedan drugome. Npr. pri podizanju nadlaktice steže se dvoglavi mišić nadlaktice, dok se troglavi mišić nadlaktice opušta. Pri spuštanju nadlaktice steže se troglavi, a opušta dvoglavi mišić nadlaktice. Neke grupe mišića djeluju pak zajednički.

Za svoj rad mišići koriste šećer glukozu kojom ih opskrbljuje krv. Osim toga, u mišićima postoje i zalihe složenog šećera glikogena koji nastaje uslijed dovoljne količine šećera u krvi, a kod većih se napora opet razgrađuje na molekule glukoze potrebne za rad mišića. Prilikom razgradnje glukoze oslobađa se ugljikov dioksid kojeg krv uklanja iz mišića. Uslijed velikih fizičkih napora povećava se razgradnja glukoze u mišićima zbog velike potrebe za energijom, troši se mnogo kisika, a oslobađa se mnogo ugljikovog dioksida. U takvim uvjetima iz ugljikovog dioksida stvara se mliječna kiselina koja onemogućuje daljnji normalan rad mišića te počinjemo osjećati umor.