Hormonska regulacija

Dva glavna nadzorna mehanizma u tijelu koji reguliraju sve životne procese su živčani sustav i sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Živčani sustav upravlja tijelom putem živčanih impulsa koji se prenose živcima, dok žlijezde s unutarnjim izlučivanjem otpuštaju u krv tvari nazvane hormonima koji na različite načine utječu na rad pojedinih stanica u tijelu. U žlijezde s unutarnjim izlučivanjem ubrajamo hipofizu, štinjaču, nadbubrežne žlijezde, gušteraču i spolne žlijezde- jajnike i sjemenike. Rad tih žlijezda pod kontrolom je živčanog sustava, odnosno mozga.

Hipofiza je žlijezda veličine graška smještena odmah ispod mozga. Ona stvara hormone koji potiču rad ostalih žlijezda s unutarnjim izlučivanjem: štitnjače, nadbubrežnih žlijezda, jajnika i sjemenika. Također izlučuje hormon rasta koji upravlja rastom i razvitkom tijela u djetinjstvu i pubertetu te utječe na metabolizam, hormone koji reguliraju količinu vode u tijelu te hormone koji omogućuju porod i potiču izlučivanje mlijeka nakon poroda. Hipofiza upravlja ostalim žlijezdama po načelu povratne sprege: kad količina hormona u krvi neke od žlijezda kojima hipofiza upravlja dosegne potrebnu razinu, hipofiza prestaje izlučivati hormone koji potiču tu žlijezdu na rad. Kad razina istih hormona u krvi padne, hipofiza počinje izlučivati hormone kojima potiče tu žijezdu na izlučivanje hormona.

Štitnjača je smještena u donjem dijelu vrata ispred grkljana. Izlučuje hormone koji utječu na rast te upravljaju izmjenom tvari i oslobađanjem energije u tijelu. Jedan od hormona štitnjače, tiroksin, sadrži jod bez kojeg ne može biti proizveden. Nedostatak joda u prehrani dovodi do bolesti tzv. gušavosti, te duševne zaostalosti, što se danas sprječava dodavanjem malih, ali dovoljnih količina joda u kuhinjsku sol.

Parne nadbubrežne žlijezde smještene su odmah iznad bubrega. Izlučuju više hormona, između ostalih adrenalin koji utječe na brzo oslobađanje energije posebno u situacijama kada je tijelo u opasnosti, ali i tijekom sportskih napora. Adrenalin između ostalog ubrzava rad srca, povisuje krvni tlak, ubrzava disanje te otpušta šećer u krv.

Gušterača je probavna žlijezda, ali također izlučuje i hormone inzulin i glukagon koji određuju razinu šećera u krvi. Inzulin i glukagon imaju suprotan učinak: kad se razina šećera u krvi povisi, izlučuje se inzulin koji pomaže ulazak šećera u stanice i pohranjivanje viška šećera pretvorbom u molekule glikogena i masti. Kad se razina šećera u krvi smanji izlučuje se glukagon koji povisuje razinu šećera u krvi tako što potiče stanice na razgradnju pohranjenog glikogena i masti. Ukoliko dođe do poremećaja u izlučivanju inzulina, razina šećera u krvi raste iznad normalne što uzrokuje nastajanje šećerne bolesti. Ona može biti nasljedna ili može nastati kao posljedica nezdrave prehrane. Ukoliko se ne liječi, šećerna bolest uzrokuje opasna oštećenja mnogih organa, a može uzrokovati i smrt.

Spolne žlijezde, janici kod žena i sjemenici kod muškaraca, izlučuju spolne hormone koji upravljaju procesima stvaranja i sazrijevanja spolnih stanica, utječu na pojavu spolnih obilježja muškaraca i žena te sudjeluju u upravljanju brojnim drugim tjelesnim procesima.