Ako zagrijavamo neki metal, on će reagirati s kisikom iz zraka i nastat će nova tvar – metalni oksid. Primjerice, zagrijavanjem cinka nastaje cinkov oksid.
cink + kisik → cinkov oksid
Većina metala reagira s kisikom iz zraka, a produkt takve reakcije je oksid metala.
Zapalimo li nemetal, npr. ugljik, on se također veže s kisikom iz zraka i pri tome nastaje ugljikov dioksid, odnosno oksid nemetala.
ugljik + kisik → ugljikov dioksid
Ne samo metali i nemetali, nego i razne druge tvari također reagiraju s kisikom. Primjerice, oljušteni krumpir na zraku potamni. Razlog tomu je to što određena tvar u krumpiru veže s kisikom iz zraka. Promjena boje krumpira to dokazuje.
S kisikom reagiraju mnoge tvari, a taj proces nazivamo oksidacija.
- većina metala i nemetala reagira s kisikom - produkti takvih reakcija su:
- oksidi metala
- oksidi nemetala
- Npr.,
- oksidacija – proces u kojemu tvari reagiraju s kisikom
Obično kuhanje i pečenje hrane primjer je svakodnevne kemijske reakcije.
Većina namirnica postaje kuhanjem probavljiva jer ono uništava štetne tvari u njima i olakšava probavljanje škroba i bjelančevina. Kuhanjem se pojačavaju arome i stvaraju originalni okusi. Zagrijavanjem na jakoj vatri (pečenjem) postiže se vrlo cijenjena hrskavost jela. Iako je tako pripremljena hrana većini ljudi najukusnija, najčešće je i najmasnija. Istraživanja pokazuju da pržene hrane pojedemo više nego kuhane. Zbog kemijskih reakcija između šećera i aminokiselina, u jako prženim jelima nastaju spojevi koji se smatraju štetnima ako ih unosimo u velikim količinama.