Gdje i kako rade kemičari

Stručnjaci koji se bave kemijom zovu se kemičari a svoje pokuse izvode u laboratorijima. Pri tome se koriste posebnim priborom, sastavljaju različite aparature i upotrebljavaju različite kemikalije.
Pogledajmo neke kemijske pokuse.

Što se događa s brašnom i kuhinjskom soli tijekom zagrijavanja?

U jednu epruvetu stavimo malo kuhinjske soli, a u drugu malo brašna i te uzorke zagrijavamo.

I. Sol tijekom laganog zagrijavanja ne mijenja svojstva.
II. Zagrijavanjem brašna uočili smo promjene.

Zagrijavanjem brašno je pougljenilo. Na još višoj temperaturi sol bi se rastalila.

Promotrimo što se događa kad željezne strugotine prelijemo kiselinom?
U pokusu sa željezom i solnom kiselinom mogu se primijetiti mjehurići, nastao je plin. Na osnovi uočenih promjena kemičari izvode zaključke. Tako se u drugom pokusu može zaključiti da djelovanjem kiseline na metal (željezo) nastaje plin. Taj plin se zove vodik.

Što se događa s jodom u vodi, alkoholu i kloroformu?
U tri epruvete ulijemo redom malo vode, alkohola i kloroforma. Zatim u svaku od tih tekućina dodamo malo joda. Što uočavate?

I. Jod se otapa u kloroformu, a nastala je otopina crveno-ljubičaste boje.
II. Jod je topljiv u alkoholu, a otopina poprima smeđu boju.
III. Jod je slabo topljiv u vodi.

Budući da su neke kemikalije vrlo opasne, kemičari se moraju pridržavati određenih mjera opreza i zašite kako bi se mogućnost nesreće svela na najmanju moguću mjeru.

Kemijsko posuđe i pribor

Posuđe u kemijskom laboratoriju može biti izrađeno od običnog i od specijalne vrste stakla otpornog na zagrijavanje i na utjecaj kemikalija. Takvo staklo zove se kemijsko staklo. Osim staklenog koristi se i porculansko posuđe. Pribor za izvođenje pokusa može biti izrađen iz drva, plastike, metala ili gume.