Povratak na popis lekcija - fizika 7
Video
Sva tijela građena su od čestica koje su u neprestanom gibanju. Znamo da tijelo koje se giba ima kinetičku energiju, dakle čestice unutar tijela imaju kinetičku energiju. Između čestica djeluju sile koje mogu biti privlačne i odbojne, a posljedica djelovanja sila među česticama je njihova potencijalna energija. Ukupna kinetička i potencijalna energija čestica unutar tijela naziva se unutarnja energija tijela.
Unutarnja energija tijela ne ovisi o njegovoj mehaničkoj energiji, već o masi tijela. Tijelo veće mase ima veću unutarnju energiju.
Gibanje čestica može se jednostavno dokazati miješanjem tekućina. Kapnemo li tintu u čašu s toplom vodom i u čašu s hladnom vodom (Pokus 1), uočiti ćemo da se tinta s vodom brže pomiješa u toploj nego u hladnoj vodi. To je posljedica bržeg gibanja čestica u toploj nego u hladnoj vodi. Pošto se čestice brže gibaju u toploj vodi nego u hladnoj, znači da imaju i veću kinetičku energiju. Posljedica toga je i veća unutarnja energija tople vode.
Fizikalna veličina koja nam govori koliko je neko tijelo zagrijano je temperatura, koja se označava sa velikim T, a osnovna mjerna jedinica je kelvin (K).
Ako tijelo ima veću temperaturu čestice se gibaju brže i imaju veću kinetičku energiju što znači da je veća i unutarnja energija tijela. Temperatura je mjera zagrijanosti tijela ili mjera unutarnje energije tijela.
Kada se u dodiru nađu dva tijela različitih temperatura, odnosno različitih unutarnjih energija, dio unutarnje energije prelazi sa toplijeg na hladnije tijelo dok im se unutarnje energije ne izjednače, odnosno dok im se ne izjednače temperature.
Dio unutarnje energije koji prelazi sa toplijeg na hladnije tijelo naziva se toplina i označava sa Q.
Mjerna jedinica za toplinu je džul.
Želimo li ohladiti sok za vrućih ljetnih dana u njega stavimo par kockica leda. U dodiru su dva tijela različitih temperatura pa toplina prelazi sa toplijeg na hladnije, sa soka ne led i na taj način sok se hladi.
Unutarnja energija tijela ne ovisi o njegovoj mehaničkoj energiji, već o masi tijela. Tijelo veće mase ima veću unutarnju energiju.
Gibanje čestica može se jednostavno dokazati miješanjem tekućina. Kapnemo li tintu u čašu s toplom vodom i u čašu s hladnom vodom (Pokus 1), uočiti ćemo da se tinta s vodom brže pomiješa u toploj nego u hladnoj vodi. To je posljedica bržeg gibanja čestica u toploj nego u hladnoj vodi. Pošto se čestice brže gibaju u toploj vodi nego u hladnoj, znači da imaju i veću kinetičku energiju. Posljedica toga je i veća unutarnja energija tople vode.
Fizikalna veličina koja nam govori koliko je neko tijelo zagrijano je temperatura, koja se označava sa velikim T, a osnovna mjerna jedinica je kelvin (K).
Ako tijelo ima veću temperaturu čestice se gibaju brže i imaju veću kinetičku energiju što znači da je veća i unutarnja energija tijela. Temperatura je mjera zagrijanosti tijela ili mjera unutarnje energije tijela.
Kada se u dodiru nađu dva tijela različitih temperatura, odnosno različitih unutarnjih energija, dio unutarnje energije prelazi sa toplijeg na hladnije tijelo dok im se unutarnje energije ne izjednače, odnosno dok im se ne izjednače temperature.
Dio unutarnje energije koji prelazi sa toplijeg na hladnije tijelo naziva se toplina i označava sa Q.
Mjerna jedinica za toplinu je džul.
Želimo li ohladiti sok za vrućih ljetnih dana u njega stavimo par kockica leda. U dodiru su dva tijela različitih temperatura pa toplina prelazi sa toplijeg na hladnije, sa soka ne led i na taj način sok se hladi.
- unutarnja energija tijela - ukupna kinetička i potencijalna energija čestica unutar tijela
- unutarnja energija tijela ovisi o masi tijela - tijelo veće mase ima veću unutarnju energiju
- unutarnja energija tijela ne ovisi o njegovoj mehaničkoj energiji
- T - temperatura
- K (Kelvin) - osnovna mjerna jedinica temperature
- temperatura – mjera zagrijanosti tijela ili mjera unutarnje energije tijela
- što tijelo ima veću temperaturu veća je i njegova unutarnja energija
- Q - oznaka za toplinu
- J - mjerna jedinica za toplinu
- toplina – unutarnja energija u prijelazu
- toplina prelazi sa toplijeg na hladnije tijelo dok se njihove temperature ne izjednače