Težište tijela i ravnoteža

Tijelo se sastoji od čestica, a na svaku od njih djeluje sila teža. Zbroj svih tih sila na čestice je ukupna sila teža na tijelo, a njeno hvatište naziva se težište tijela i označava se sa T. Težište tijela možemo zamisliti kao točku u kojoj je koncentrirana sva težina tijela.

Kod pravilnih homogenih tijela, težište se nalazi u njihovom središtu. Nepravilnim tijelima težište se određuje pomoću viska (Pokus 1) koji pokazuje pravac djelovanja sile teže koji se naziva težišnica. U sjecištu težišnica nalazi se težište tijela.

Težište nekih tijela nalazi se van samog tijela kao, na primjer, kod potkove i prstena. Tijelima koja mijenjaju svoj oblik mijenja se i položaj težišta kao, na primjer, ljudskom tijelu. Kada čovjek stoji težište mu je u abdomenu, a pri izvijanju prilikom skoka u vis težište je ispod tijela.

Kada tijelo podupremo u pravcu težišta ono miruje i kažemo da je u ravnoteži. Razlikujemo stabilnu, labilnu i indiferentnu ravnotežu.

Kod stabilne ravnoteže (Pokus 2), tijelo se nakon pomaka iz ravnotežnog položaja vraća u prvobitni položaj.

Kod labilne ravnoteže, tijelo se nakon pomaka iz ravnotežnog položaja odmiče od njega.

Kod indiferentne ravnoteže, tijelo nakon pomaka iz ravnotežnog položaja ostaje u novom položaju.

Stabilnost tijela ovisi o položaju težišta i veličini oslonca - površini omeđenoj vanjskim dodirnim točkama tijela i podloge. Tijelo je stabilnije što je oslonac veći, a težište bliže njemu. Do prevrtanja tijela (Pokus 3) dolazi kada težišnica pada izvan oslonca. Znanje o stabilnosti tijela koristi vozač motocikla kada se u zavoju nagiba čime spušta težište i povećava stabilnost.