Povratak na popis lekcija - fizika 7
Video
Zajedničko svojstvo svih tijela je da zauzimaju prostor. Osim toga, tijela imaju i mnoga druga svojstva kao što su masa, duljina, težina, temperatura. Svako fizičko svojstvo tijela koje možemo izmjeriti i iskazati brojčanom vrijednošću i mjernom jedinicom naziva se fizička veličina. Određivanje vrijednosti ili iznosa fizičke veličine naziva se mjerenje.
Duljina je fizička veličina koja označava udaljenost između dviju točaka. Mjeriti duljinu znači odrediti koliko je ona puta veća ili manja od odabrane jedinice mjerenja (Pokus 1). Duljina se mjeri metarskom vrpcom, ravnalom, metarskim štapom, a za preciznija mjerenja koristi se pomično mjerilo i mikrometarski vijak.
Oznaka za duljinu je slovo l, a često se koriste još i oznake kao a, b, c, d, x, i neke druge.
Osnovna međunarodna mjerna jedinica za duljinu je metar koji se označava sa slovom m.
Osim metra upotrebljavaju se veće i manje mjerne jedinice duljine. Tisuću puta veća jedinica je kilometar, deset puta manja je decimetar, sto puta manja centimetar, a tisuću puta manja milimetar.
Jedan metar određen je u Francuskoj u 19. stoljeću kao četrdeset milijunti dio meridijana koji prolazi kroz Pariz. Premjeravanjem meridijana određen je metar i izrađen štap od platine i iridija sa dva ureza udaljena četrdeset milijunti dio meridijana. Taj prototip metra, nazvan prametar, čuva se u Međunarodnom uredu za utege i mjere.
Duljina je fizička veličina koja označava udaljenost između dviju točaka. Mjeriti duljinu znači odrediti koliko je ona puta veća ili manja od odabrane jedinice mjerenja (Pokus 1). Duljina se mjeri metarskom vrpcom, ravnalom, metarskim štapom, a za preciznija mjerenja koristi se pomično mjerilo i mikrometarski vijak.
Oznaka za duljinu je slovo l, a često se koriste još i oznake kao a, b, c, d, x, i neke druge.
Osnovna međunarodna mjerna jedinica za duljinu je metar koji se označava sa slovom m.
Osim metra upotrebljavaju se veće i manje mjerne jedinice duljine. Tisuću puta veća jedinica je kilometar, deset puta manja je decimetar, sto puta manja centimetar, a tisuću puta manja milimetar.
Jedan metar određen je u Francuskoj u 19. stoljeću kao četrdeset milijunti dio meridijana koji prolazi kroz Pariz. Premjeravanjem meridijana određen je metar i izrađen štap od platine i iridija sa dva ureza udaljena četrdeset milijunti dio meridijana. Taj prototip metra, nazvan prametar, čuva se u Međunarodnom uredu za utege i mjere.
- fizička veličina - svojstvo tijela koje se može izmjeriti
- fizička veličina iskazuje se brojčanom vrijednosti i mjernom jedinicom
- mjerenje - određivanje iznosa fizičke veličine
- duljina – udaljenost između dviju točaka
- mjeriti duljinu - uspoređivati nepoznatu duljinu sa odabranom jedinicom mjerenja
- l - oznaka za duljinu
- 1 metar (m) - međunarodna mjerna jedinica duljine
- 1 km = 1000 m
- 1 m = 10 dm
- 1 m = 100 cm
- 1 m = 1000 mm
Još je 1875. godine uveden zajednički sustav mjera kao bi se mogla provoditi zajednička istraživanje, kako bi zemlje mogle međusobno trgovati i tome slično. No u davna vremena jedinice su bile različite u raznim zemljama pa je tako i svaka zemlja imala svoju jedinicu za duljinu. Duljina se obično mjerila dijelovima tijela, pa su jedinica za duljinu bile stopa, lakat, pedalj. U srednjem vijeku engleski kralj Henrik ll uveo je jedinicu yard - udaljenost od vrha nosa do vrha ispruženog prsta lijeve ruke.
U nekim se zemljama i danas koriste jedinice za duljinu određene prema duljini dijelova tijela, a jedna od njih je inch - duljina zgloba palca.
Mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj uređene su "Zakonom o mjernim jedinicama" i "Hrvatskim normama".
U nekim se zemljama i danas koriste jedinice za duljinu određene prema duljini dijelova tijela, a jedna od njih je inch - duljina zgloba palca.
Mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj uređene su "Zakonom o mjernim jedinicama" i "Hrvatskim normama".