Povratak na popis lekcija - hrvatski 6
Eduvizija - Prijedlozi
Primjer: glagoli u prezentu
Glagoli htjeti i moći u 1. osobi jednine imaju nastavak -u: hoću, mogu.
Pri tvorbi prezenta, u nekih glagola dolazi do glasovnih promjena.
Izricanje sadašnosti - prezent
Prezent je sadašnje glagolsko vrijeme.
Izriče radnju koja se događa ...
Tvori se dodavanjem nastavaka:
Prezentska osnova ...
Primjeri:
Prezent je sadašnje glagolsko vrijeme.
Izriče radnju koja se događa ...
... istovremeno kada o njoj govorimo.
Tvori se dodavanjem nastavaka:
1. -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e kao mislim
2. -am, -aš, -a, -amo, -ate, -aju kao pjevam
3. -jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, -ju kao sijem
4. -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u kao pišem
Prezentska osnova ...
... tvori se tako da se glagolu makne nastavak za 3. lice množine.
Primjeri:
radi - i → rad (prezentska osnova)
imaju - ju → ima (prezentska osnova)
imaju - ju → ima (prezentska osnova)
Primjer: glagoli u prezentu
| raditi | čekati | bolovati | plesati | |
| 1. osoba jednine | radim | čekam | bolujem | plešem |
| 2. osoba jednine | radiš | čekaš | boluješ | plešeš |
| 3. osoba jednine | radi | čeka | boluje | pleše |
| 1. osoba množine | radimo | čekamo | bolujemo | plešemo |
| 2. osoba množine | radite | čekate | bolujete | plešete |
| 3. osoba množine | rade | čekaju | boluju | plešu |
Glagoli htjeti i moći u 1. osobi jednine imaju nastavak -u: hoću, mogu.
Pri tvorbi prezenta, u nekih glagola dolazi do glasovnih promjena.
| Glagoli s infinitivom na -ći | tući | tuk+em=tučem | k ispred e = č (palatalizacija) |
| strići | strig+em=strižem | g ispred e = ž (palatalizacija) | |
| Glagoli s infinitivom na -ti | risati | ris+jem=rišem | s + j = š (jotacija) |
| gmizati | gmiz+jem=gmižem | z + j = ž (jotacija) | |
| glodati | glod+jem=glođem | d + j = đ (jotacija) |
Prezent može imati različita značenja u rečenici s obzirom na
vrijeme o kojemu se u rečenici govori:
• prava sadašnjost
• futurski prezent
• pripovjedački prezent
• svevremenski prezent
vrijeme o kojemu se u rečenici govori:
• prava sadašnjost
Radnja se događa istovremeno kada o njoj govorimo.
Primjer:
Djeca uče hrvatski jezik.
Primjer:
Djeca uče hrvatski jezik.
• futurski prezent
Radnja će se tek dogoditi u budućnosti, ali o njoj se govori u sadašnjosti.
Primjer:
Sutra dolazi moj otac.
Primjer:
Sutra dolazi moj otac.
• pripovjedački prezent
Radnja se već dogodila u prošlosti, ali o njoj se govori u sadašnjosti,
tj. pripovijeda se o njoj.
Primjer:
Jučer vidim prijatelja.
tj. pripovijeda se o njoj.
Primjer:
Jučer vidim prijatelja.
• svevremenski prezent
Izriče radnje koje uvijek vrijede ili su dio poslovica.
Primjeri:
Trava raste ako pada kiša.
Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada.
Primjeri:
Trava raste ako pada kiša.
Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada.
Glagoli biti i htjeti nazivaju se ...
Prezent pomoćnih glagola:
Pomoćni glagoli biti i htjeti imaju i svoje niječne oblike:
Niječna se čestica u pravilu piše ...
Tako je i u prezentu:
... pomoćnim glagolima, jer pomoću njih tvorimo druge glagolske oblike.
| biti | htjeti | ||
| svršeni | nesvršeni | ne mijenja se po vidu | |
| naglašeni/nenaglašeni oblik | naglašeni/nenaglašeni oblik | ||
| 1. osoba jednine | budem | jesam/sam | hoću/ću |
| 2. osoba jednine | budeš | jesi/si | hoćeš/ćeš |
| 3. osoba jednine | bude | jest/je | hoće/će |
| 1. osoba množine | budemo | jesmo/smo | hoćemo/ćemo |
| 2. osoba množine | budete | jeste/ste | hoćete/ćete |
| 3. osoba množine | budu | jesu/su | hoće/će |
biti: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu
htjeti: ne ću, ne ćeš, ne ćemo, ne ćete, ne će
htjeti: ne ću, ne ćeš, ne ćemo, ne ćete, ne će
... odvojeno od glagola, iako se zajedno izgovara.
Ne znam. Ne idem. Ne mislim.