Povratak na popis lekcija - hrvatski 5
Vokativ
Vokativ je padež dozivanja i obraćanja sugovorniku, ali i ...
Ne odgovara na pitanja, nego se veže uz usklike.
Nezavisan je padež –
Vokativ uvijek dolazi bez prijedloga.
Uvijek se odjeljuje zarezom ili uskličnikom.
Vokativ
Vokativ je padež dozivanja i obraćanja sugovorniku, ali i ...
... iskazivanja osobnog stava i osjećaja prema sugovorniku.
Ne odgovara na pitanja, nego se veže uz usklike.
Nezavisan je padež –
ne pripada ni subjektnome ni predikatnome skupu,
ne odgovara ni na kakvo pitanje,
nije dio rečenice.
ne odgovara ni na kakvo pitanje,
nije dio rečenice.
Vokativ uvijek dolazi bez prijedloga.
Uvijek se odjeljuje zarezom ili uskličnikom.
Značenje vokativa:
dozivanje
oslovljavanje, izravno obraćanje
osobni stav i osjećaji
Mama! -Sunce mamino! – ljubav, naklonost
Divno si to izveo, biseru, sad smo tek u nevolji! – bliskost
Vaša Uzoritosti, velika mi je čast upoznati Vas! – poštovanje
dozivanje
oslovljavanje, izravno obraćanje
osobni stav i osjećaji
Mama! -Sunce mamino! – ljubav, naklonostDivno si to izveo, biseru, sad smo tek u nevolji! – bliskost
Vaša Uzoritosti, velika mi je čast upoznati Vas! – poštovanje
Zarezom ne odjeljujemo:
dopune imenici u vokativu
...kralju Zvonimire... ...diko moga kraja...
...kralju Zvonimire... ...diko moga kraja...
dva vokativa povezana smislom ili veznikom
...dame i gospodo...
...dame i gospodo...
usklik i vokativ, osim ako usklik ističemo
Ej prijateljice! ili Ej, prijateljice!
Ej prijateljice! ili Ej, prijateljice!
Vokativ prepoznajemo po nastavcima:
Nastavak –u dobivaju imenice muškog roda koje u N jd. završavaju:
Imenice ženskog roda na –ica dobit će u V jd. nastavak –e
kraljice, učiteljice, prijateljice, maramice, pahuljice
| Muški rod | Ženski rod | Srednji rod | |||
| jednina | množina | jednina | množina | jednina | množina |
| biser-u | biser-i | zvijezd-o | zvijezd-e | src-e | src-a |
| kralj-u | kralj-ev-i | bilježnic-e | bilježnic-e | mor-e | mor-a |
| mudrač-e | mudrac-i | ljubav-i | ljubav-i | djel-o | djel-a |
Nastavak –u dobivaju imenice muškog roda koje u N jd. završavaju:
1. nepčanikom (č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž) i skupovima –št, –žd
kralju, duždu, konju, padežu, novčiću, mladiću
kralju, duždu, konju, padežu, novčiću, mladiću
2. skupovima s nepostojanim a: –cak, –čak, –tak i sl.
mačku, maslačku
mačku, maslačku
3. na –ar, –er, –ir (ali one mogu imati i –e)
zidaru, leptiru, biseru, pisaru → zidare, leptire, bisere, pisare
zidaru, leptiru, biseru, pisaru → zidare, leptire, bisere, pisare
Imenice ženskog roda na –ica dobit će u V jd. nastavak –e
kraljice, učiteljice, prijateljice, maramice, pahuljice
Glasovne promjene u vokativu:
Palatalizacija je ...
Sibilarizacija:
Nepostojano a:
Vokativ na –a imaju ...
Palatalizacija je ...
... glasovna promjena glasova k, g, h ispred e u č, ž, š.
(ispred e palatalizira se i c te prelazi u č)
(ispred e palatalizira se i c te prelazi u č)
| N jd. | V jd. |
| Mučenik | mučeniče |
| Slog | slože |
| Duh | duše |
| stric | striče |
| N jd. | V jd. |
| Mučenik | mučenici |
| Vrag | vrazi (i vragovi) |
| Duh | dusi (i duhovi) |
| N jd. | V jd. |
| Dvorac | dvorče, dvorci (dvorče - i palatalizacija) |
... sva imena zemalja na –ska i –čka.
Npr. Mađarska, Finska, Nizozemska
Npr. Mađarska, Finska, Nizozemska
Prezimena se sklanjaju kad znače mušku osobu.
Kad znače žensku ne sklanjaju se.
Muška prezimena na –ić dobivaju nastavak –u.
Od nekih prezimena ne tvorimo vokativ:
Različiti nastavci u vokativu iskazuju različite osobne odnose govornika prema onome kome se obraća:
• mama, baka, strina, Petra – neutralno ili kazuje rodbinske i društvene odnose (vokativ jednak nominativu)
• majko, strino, Petro – osjećajno
Kad znače žensku ne sklanjaju se.
Muška prezimena na –ić dobivaju nastavak –u.
| N jd. | V jd. |
| gospodin Jakušić | gospodine Jakušiću |
| gospođa Mandić | gospođo MandićØ |
Od nekih prezimena ne tvorimo vokativ:
gospodin Papak, gospođo Grabac ...
Različiti nastavci u vokativu iskazuju različite osobne odnose govornika prema onome kome se obraća:
• mama, baka, strina, Petra – neutralno ili kazuje rodbinske i društvene odnose (vokativ jednak nominativu)
• majko, strino, Petro – osjećajno