Povratak na popis lekcija - hrvatski 5
Nominativ
Nominativ je padež imenovanja (tko? što?).
U rečenici je subjekt (vršitelj radnje) ili dio imenskog predikata.
Primjer kada je nominativ subjekt:
Primjer kada je nominativ dio imenskog predikata:
Nominativ može biti i dio predikatnog skupa uz veznik kao.
Npr. Lutka je izgledala kao strašilo.
nominativ - lutka (subjekt), strašilo;
predikatni skup - je izgledala kao strašilo
Nominativ nikada ne ovisi o prijedlogu.
Nominativ prepoznajemo prema nastavcima:
Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj glasovi k, g, h ispred i prelaze prelaze u c, z, s.
Neke imenice mogu imati dugu množinu (krati se ije) i kratku množinu (sa sibilarizacijom).
Primjeri:
vuk - vukovi/vuci
snijeg - snjegovi/snijezi
Kod nekih imenica skraćuje se ije u je ili e.
Primjeri:
cvijet - cvjetovi
svijet - svjetovi
U nekim oblicima iste riječi uočavamo pojavu glasa a (nalazi se između zadnjih dvaju suglasnika u riječi) npr.
Nominativ
Nominativ je padež imenovanja (tko? što?).
U rečenici je subjekt (vršitelj radnje) ili dio imenskog predikata.
Primjer kada je nominativ subjekt:
Majka je ispekla kolače.
Stajala je stara kuća na dalekom obronku.
Kape i šalovi jedva su dočekali zimu.
Stajala je stara kuća na dalekom obronku.
Kape i šalovi jedva su dočekali zimu.
Primjer kada je nominativ dio imenskog predikata:
Marko je učenik. (nominativ - marko, učenik)
Psi i mačke su životinje. (nominativ - psi, mačke, životinje)
Psi i mačke su životinje. (nominativ - psi, mačke, životinje)
Nominativ može biti i dio predikatnog skupa uz veznik kao.
Npr. Lutka je izgledala kao strašilo.
nominativ - lutka (subjekt), strašilo;
predikatni skup - je izgledala kao strašilo
Nominativ nikada ne ovisi o prijedlogu.
Nominativ prepoznajemo prema nastavcima:
| Muški rod | Ženski rod | Srednji rod | |||
| jednina | množina | jednina | množina | jednina | množina |
| krevet | krevet-i | bilježnica | bolježnic-e | primorje | primorj-a |
| naslonjač | naslonjač-i | lopta | lopt-e | more | mor-a |
| ključ | ključ-ev-i | lutka | lutk-e | selo | sel-a |
| dol | dol-ov-i | moć | moć-i | ruho | ruh-a |
| sluga | slug-e | ljubav | ljubav-i | pleme | plem-en-a |
| skitnica | skitnic-e | čast | čast-i | ime | im-en-a |
Imenice muškog roda uglavnom završavaju na...
Neke imenice muškog roda završavaju na -a iako označavaju mušku osobu (npr. sluga, skitnica).
Većina imenica ženskog roda završava na -a, a neke i na zatvornik.
Neke jednosložne i dvosložne imenice muškog roda imaju dugu množinu:
Ako imenica završava na palatal (č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž), ...
... zatvornik.
Neke imenice muškog roda završavaju na -a iako označavaju mušku osobu (npr. sluga, skitnica).
Većina imenica ženskog roda završava na -a, a neke i na zatvornik.
Neke jednosložne i dvosložne imenice muškog roda imaju dugu množinu:
umeću -ov ili -ev ispred i :
Primjeri:
ključ - ključevi
dol - dolovi
cvijet - cvjetovi
Primjeri:
ključ - ključevi
dol - dolovi
cvijet - cvjetovi
Ako imenica završava na palatal (č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž), ...
... skup -št, -žd, glasom -c ili -r, umećemo -ev- :
Primjeri:
dužd - duždevi
plašt - plaštevi
Primjeri:
dužd - duždevi
plašt - plaštevi
Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj glasovi k, g, h ispred i prelaze prelaze u c, z, s.
Primjeri:
orah - orasi
zapuh - zapusi
junak - junaci
orah - orasi
zapuh - zapusi
junak - junaci
Neke imenice mogu imati dugu množinu (krati se ije) i kratku množinu (sa sibilarizacijom).
Primjeri:
vuk - vukovi/vuci
snijeg - snjegovi/snijezi
Kod nekih imenica skraćuje se ije u je ili e.
Primjeri:
cvijet - cvjetovi
svijet - svjetovi
U nekim oblicima iste riječi uočavamo pojavu glasa a (nalazi se između zadnjih dvaju suglasnika u riječi) npr.
momak - momci
borac - borci
U nekim oblicima glas a izostaje.
Ovu pojavu nazivamo nepostojano a.
borac - borci
U nekim oblicima glas a izostaje.
Ovu pojavu nazivamo nepostojano a.
Tvoje plavo oko. (srednji rod jednine)
Mamin brat je ujak. (muški rod jednine)
Moja braća zovu se Bruno i Lovro. (ženski rod jednine - zbirna imenica umjesto množine)
Hlače su ti prevelike. (ženski rod jednine) ove imenice imaju samo množinu
Usta su mi tako suha. (srednji rod množine)
Kino (od kinematograf) i auto (od automobil) u jednini su muškog roda.
Množina od kino jest kina i srednjeg je roda.
Ponekad se množina tvori potpuno drugom osnovom:
čovjek - ljudi
Mamin brat je ujak. (muški rod jednine)
Moja braća zovu se Bruno i Lovro. (ženski rod jednine - zbirna imenica umjesto množine)
Hlače su ti prevelike. (ženski rod jednine) ove imenice imaju samo množinu
Usta su mi tako suha. (srednji rod množine)
Kino (od kinematograf) i auto (od automobil) u jednini su muškog roda.
Množina od kino jest kina i srednjeg je roda.
Ponekad se množina tvori potpuno drugom osnovom:
čovjek - ljudi