Povratak na popis lekcija - hrvatski 5
Veznici, usklici i čestice
Veznici su nepromjenjive riječi koje ...
Veznici su:
Službu veznika mogu imati i neke druge riječi i skupovi riječi:
Ugledala sam Anu i Petru pa sam ih pozvala na kavu i kolače. (dvije jednostavne rečenice)
Napisala sam zadaću kad sam stigla kući.
Kad sam stigla kući , napisala sam zadaću.
Ako je surečenica s veznikom na prvom mjestu (to se zove inverzija), odjeljuje se zarezom!
Usklici su nepromjenjive riječi koje služe za izricanje:
• osjećaja
• dozivanje
• poticanje
• oponašanje zvukova
Usklici su ...
Primjer:
Čestice koje iskazuju odnos govornika prema onome što govori odvajaju se zarezom.
Veznici, usklici i čestice
Veznici su nepromjenjive riječi koje ...
... povezuju riječi, skupove riječi i jednostavne rečenice u složene.
Veznici su:
i, pa, te, ni, niti, a, ali, nego, već, no, ili, čim, jer, kao, ma, da, dakle, dok...
Službu veznika mogu imati i neke druge riječi i skupovi riječi:
zato, budući da, koji, čiji, što, gdje, kamo, već itd.
Više o tome naučit ćete kasnije uz složene rečenice.
Više o tome naučit ćete kasnije uz složene rečenice.
Ugledala sam Anu i Petru pa sam ih pozvala na kavu i kolače. (dvije jednostavne rečenice)
Napisala sam zadaću kad sam stigla kući.
Kad sam stigla kući , napisala sam zadaću.
Ako je surečenica s veznikom na prvom mjestu (to se zove inverzija), odjeljuje se zarezom!
Usklici su nepromjenjive riječi koje služe za izricanje:
• osjećaja
• dozivanje
• poticanje
• oponašanje zvukova
Usklici su ...
... samostalni, u rečenici se ne vezuju uz druge riječi,
nisu dio ni subjektnog ni predikatnog skupa,
odvajaju se zarezom ili uskličnikom.
nisu dio ni subjektnog ni predikatnog skupa,
odvajaju se zarezom ili uskličnikom.
Primjer:
Hej, pa gdje si bila? (dozivanje)
Pst! Čut će nas. (upozoravanje)
Juhu, dobila sam peticu! (zadovoljstvo)
Fiju, buć, pljus, tik-tak. (oponašanje zvukova)
Mic-mic, vau-vau! (oponašanje i dozivanje zvukova)
Jao, stradat ćemo! (strah)
Pst! Čut će nas. (upozoravanje)
Juhu, dobila sam peticu! (zadovoljstvo)
Fiju, buć, pljus, tik-tak. (oponašanje zvukova)
Mic-mic, vau-vau! (oponašanje i dozivanje zvukova)
Jao, stradat ćemo! (strah)
Čestice su ...
Čestice su:
Znam matematiku.→ Ne znam matematiku
Znam li matematiku?
Naravno, znam matematiku.
Neka to pospremi!
Koliko god se trudio, ne možeš uvijek uspjeti.
Zar ne vidiš?
Vidjela sam to samo tri puta.
Čujemo se neki drugi put.
• puta upotrebljavamo uz glavne, a put uz redne brojeve; pogrešno je reći "drugi puta"
... nepromjenjive riječi koje služe za oblikovanje i preoblikovanje rečenica.
Čestice su:
... da, dakle, ne, zar, li, svakako, put, puta, god, dabome, makar, naravno...
Znam matematiku.→ Ne znam matematiku
Znam li matematiku?
Naravno, znam matematiku.
Neka to pospremi!
Koliko god se trudio, ne možeš uvijek uspjeti.
Zar ne vidiš?
Vidjela sam to samo tri puta.
Čujemo se neki drugi put.
• puta upotrebljavamo uz glavne, a put uz redne brojeve; pogrešno je reći "drugi puta"
Čestice koje iskazuju odnos govornika prema onome što govori odvajaju se zarezom.
Tako, dakle, stvari stoje.
Ja se, naravno, slažem da Barbari kupimo poklon.
Sve je to lijepo, makar, ja bih ipak dodala još malo boje.
Ja se, naravno, slažem da Barbari kupimo poklon.
Sve je to lijepo, makar, ja bih ipak dodala još malo boje.