Sigurno vam je ovaj planet često znao zaokupiti maštu – zato ga posjetite čim prije! Ono što već vjerojatno znate jest da je Saturn plinoviti div, mnogostruko veći od Zemlje i nema oblik kugle.

Saturn je, zapravo, elipsoid – spljošten na polovima i ispupčen u području ekvatora što je posljedica njegove brze rotacije. Oko svoje osi okrene se prilično brzo, za 10 stati i 39 minuta, dok mu za jedan "krug" oko Sunca treba 29 i pol godina. Saturn ima malu stjenovitu jezru, sličnu Zemljinoj, ali gušću. Obavija je sloj tekućeg metalnog vodika (nazvanog tako zbog svojstava koje vodik poprima pri velikom tlaku), zatim sloj tekućeg vodika i helija, a na sve se to nastavlja 1000 km plinovite atmosfere. Primjetit ćete kako je Saturn lagano isprugan paralelnim oblacima. Uočjive su i mrlje koje predstavljaju središta oluja u atmosferi. Vjetrovi koji pušu na Saturnu među najbržima su u Sunčevu sustavu. Budite stoga oprezni jer dostižu brzine i od 1800 km/h! Noć vam na Saturnu neće biti mračna jer njegovi mnogobrojni sateliti i prstenovi reflektiraju Sunčevu svjetlost. Veličanstveni sustav Saturnovih prstenova proteže se od 6 630 km do 120 700 km iznad Saturnovog ekvatora, a sastoji se nebrojenih kamenih i ledenih čestica. Postoje dvije teorije o tome kako su nastali. Prva teorija kaže da su to zapravo ostaci uništenog Saturnovog mjeseca, a druga da se radi o ostacima maglice iz koje je nastao i sam planet. Saturn ima barem 61 satelit od kojih je najveći, ali i najzanimljiviji Titan – to je jedini planetni satelit u Sunčevu sustavu koji posjeduje značajniju atmosferu.

Saturn i Tetida, Diona, Rea (mjeseci)Saturn i Tetida, Diona, Rea (mjeseci) Saturn i neki od njegovih satelitaSaturn i neki od njegovih satelita SaturnSaturn Saturn i njegovi prstenoviSaturn i njegovi prstenovi Usporedba veličina Saturna i ZemljeUsporedba veličina Saturna i Zemlje Saturn snimljen pomoću letjelice CassiniSaturn snimljen pomoću letjelice Cassini

Izdvojeno