Studeni 2009
Zdravi nokti rastu brzinom od oko 1 mm tjedno. To bi značilo oko 3 mm mjesečno ili 5 cm godišnje, odnosno potrebno je čak 6 mjeseci kako bi nokat narastao. Dakako, na to utječe mnogo čimbenika.
Ispod svake dlake na tijelu nalazi se po jedan maleni mišić (najmanji u tijelu) koji je odgovoran za dizanje odnosno spuštanje dlake kada se ona naježi.
Kako bi se osjećali dovoljno odmoreno, većini ljudi je potrebno 7-8 sati sna dnevno. Bebama je potrebno i duže (oko 16 sati), a nešto kraće djeci (oko 11) i adolescentima (oko 9 sati). Dakle velik dio svojih života provodimo upravo u tom, još uvijek neistraženom stanju.
Na ovo pitanje postoje dva odgovora, zbog toga što postoje i dva uzroka zašto se crvenimo - fizički i psihički. Ovaj prvi, tjelesni, je jednostavan.
Budimo precizni, postoje 3 vrste suza: one koje ovlažuju i štite oko, one koje ga čiste kada nešto u njega upadne i one uzrokovane emocijama poput tuge i sreće.
Kosa je jedna od glavnih osobina svih sisavaca pa tako i ljudi. Međutim, zbog evolucije odnosno načina na koji se bića mijenjaju tijekom vremena, danas ljudi imaju manje dlaka po tijelu nego što su imali prije tisuću i više godina.
Razlog boji cvijeća nije ljepota ili zadovoljstvo ljudi, već kukci. Ili točnije, oprašivanje kojim će kasnije nastati plod. Sam razlog postojanja cvijeta je upravo u privlačenju kukaca tako da se svaka biljka svojom bojom pokušava „reklamirati“ pojedinim životinjama koje će prikupiti njezin pelud i omogućiti joj razmnožavanje. više »
Možete li zamisliti da je vaše najslađe ljetno osvježenje zapravo povrće? Iako je vaš odgovor možda negativan, istina je dakako drugačija. Razlika između voća i povrća nije oštra, ali nakon dugih rasprava, trenutno je prevladavajuće mišljenje da je lubenica ipak povrće.
Premda su o njima napisane mnoge fantastične knjige i snimljeni mnogi filmovi strave, ove biljke u svojoj naravi nisu tako strašne kao što zvuči i bilo bi mnogo primjerenije nazivati ih biljkama kukcožderkama.
Iako će se to možda učiniti čudnim, najstarije biće na svijetu zapravo je drvo. Naime, švedski znanstvenici su otkrili jelu čiji je rođendan bio prije čak 9500 godina, taman po završetku posljednjeg ledenog doba.
Iako je narodima Indije bila poznata stoljećima, za ostatak svijeta otkrio ju je engleski botaničar Frank S. Smith oko 1930. godine prilikom svoje ekspedicije na planinu Kamet.
Bez obzira što ga nikako ne možemo zamisliti kao varivo, već ga pretežno poznajemo kao grickalice pri gledanju filmova, kikiriki je zapravo povrće iz porodice mahunarki.
Izdvojeno
